Posts

Moras VIH/SIDA

Image
SAIDA MAK   HIV/SIDA ? Antes atu esplika klean uluk nanain ita presiza hatene signifikadu husi sigla HIV/SIDA ne’e   rasik. HIV H = Human (ema) I = Immunodeficiency (rezistensia atu hasoru moras) V = Virus (mikrobius) AIDS A = Acquired   (ita nia isin simu moras) I = Immune (sistema rezistensia isin atu   hasoru moras) D = Deficiency (halo fraku) S = Syndrom (moras oin-oin sei mosu nune’e ita nia isin sei fraku ba bei-beik) HIV/AIDS hanesan tipu ida husi ITS (Infeksaun Transmisaun Seksual), signifika HIV/AIDS ne’e moras ida ne’ebé bele transmite husi ema ida ba ema seluk liu husi relasaun seksual. Moras HIV/AIDS ne’e mosu bainhira ema ne’e halao relasaun seksual ho ema   rua ka liu. Ita presiza tau importansia ka atensaun ne’ebé espesial ba   moras ida ne’e, tanba moras ida ne’e ladauk iha aimoruk atu kura ka vasina atu prevene. To’o agora ema ne’ebé kona HIV/AIDS iha mundu tomak barak liu iha idade adolesente no joven...

tips moris saudavel

Oinsa Moris Saudavel Saude hanesan grasa bo’ot ida husi Nai Maromak maibe dala barak ita haluha atu valoriza grasa ida-ne’e. Lolos,   hetan saude ne’ebé di’ak   ne’e la susar, simples no fasil atu hetan.   Atu hetan isin di’ak, la presiza lakon osan Barak. Buat ne’ebé ita presiza halo maka maneja didiak ita nia dieta loron-loron nian no   halo ezersisiu loron-loron. Tuir mai, doutor kiik sei fo tips balun ba belun sira kona-ba oinsa hetan isin di’ak no moris saudavel : Maneja ita nia dieta loron-loron nian.   Se ita hakarak atu hetan isin di’ak, ita presiza maneja didiak ita nia dieta loron-loron nian, hanesan matabixu, han meiu dia no han kalan. Doutor kiik hakarak sujere ba belun sira atu han Barak   modo tahan (modo mutin, modo metan, repollu, brokoli, bayam, alfase, nsst.) no ai-fuan (Hudi, ai-dila, masan(apel), uvas,nsst).   No di’ak liu hamenus han ai-han sira ne’ebé kontein mina Barak, por ezemplu, Burger no hahan s...
Image
Kuidado! Hahan 7 tuir mai nee bele sai veneno wainhira hamanas fila-fali!   Bai-bain wainhira hahan iha uma ne’ebe han la hotu, ita sempre hamanas fali atu nune’e ita bele han fila-fali. Maibe, hahan sira tuir mai nee sei sai veneno bainhira hamanas fila-fali no rai iha fatin ne’ebe la los:   Salsa Maske iha nutrisaun ne’ebe diak no saudavel, salsa bele hamosu   agente cancerigenos (karsinogen)   ne’ebe muda nitrato sai nitrito no ida nee perigo tebes ba isin. Wainhira hakarak hamanas hahan ne’ebe konten salsa, tenke haketak tiha salsa antes hamanas.           Naan manu (daging ayam)   Hamanas fali naan manu bele muda kompojisaun proteina neebe perigo ba saluran pencernaan. Mudansa husi protein nee halo amina kahur malu ho nitrato neebe hamosu nitrosamine (karsinogen neebe hamosu kankro). Wainhira hakarak hamanas fali, hamanas ho temperatura neebe minimu (rendah).       Etu ...